Koronarna bolest je suženje unutarnjeg promjera koronarnih arterija uzrokovano taloženjem plaka.
Plak nastaje zbog dugotrajnog oštećenja arterija kemijskim (kolesterol, šećerna bolest, pušenje) i mehaničkim čimbenicima (arterijska hipertenzija), što dovodi do upalnog procesa i nakupljanja masti. S vremenom, kako taj proces napreduje, plak raste i smanjuje se protok krvi kroz koronarnu arteriju.
Krvna žila sužena aterosklerotskim plakom ne može opskrbiti srčani mišić dovoljnom količinom kisika, osobito u slučaju povećane potražnje za kisikom, primjerice prilikom tjelesnog opterećenja ili stresa. To se kod bolesnika očituje kao tupa bol u području srca, a takvo se stanje naziva angina pektoris.
Srčanom mišiću koji nije dovoljno opskrbljen kisikom slabi funkcija, što može uzrokovati srčano zatajenje. U slučaju otkidanja dijela plaka nastaje ugrušak koji u potpunosti prekida protok krvi, što dovodi do odumiranja dijela srčanog mišića. Dolazi do srčanog udara, odnosno akutnog infarkta miokarda koji može uzrokovati brojne komplikacije, a često i smrt.
Provjerite koji su simptomi i čimbenici koronarne bolesti te kako je u Klinici Magdalena možemo dijagnosticirati i liječiti.
Bilo koji od navedenih čimbenika rizika povećava mogućnost nastanka koronarne bolesti:
- ako ste muškog spola
- ako ste stariji od 55 godina (muškarci), odnosno 65 godina (žene)
- ako imate povišen kolesterol (iznad 5 mmol/L) i trigliceride (iznad 3 mmol/L)
- ako imate povišen arterijski tlak (iznad 140/90 mmHg)
- ako imate šećernu bolest
- ako ste pušač
- ako je netko od bliskih rođaka imao dokazanu preuranjenu koronarnu bolest
- ako imate prekomjernu tjelesnu težinu
- ako ste tjelesno neaktivni
- ako ste pod stalnim stresom.
Koronarna bolest napreduje polako, često bez simptoma. Prvi znak bolesti obično je bol u prsima koja se javlja prilikom tjelesnog opterećenja, ali i u stanju mirovanja. Bol se može pojaviti u obliku stezanja, pritiska i nedostatka zraka, a može se širiti u ruke, osobito lijevu, u ramena, leđa ili čeljust te može biti praćena mučninom, povraćanjem i jakim znojenjem.
Ako imate povećan rizik od nastanka koronarne bolesti i/ili neke od ranije navedenih simptoma, prvi je korak u postavljanju dijagnoze ergometrija, odnosno test opterećenja kojim se bilježe eventualne promjene koje ukazuju na postojanje koronarne bolesti. Ultrazvuk srca također može pokazati promjene karakteristične za koronarnu bolest. Holterom EKG-a bilježe se poremećaji ritma koji su često posljedica koronarne bolesti. Ako takve promjene postoje, sljedeći je korak koronarografija.
Imate li neke od simptoma koronarne bolesti, slobodno nas kontaktirajte i naručite se za pregled.
