Riječ tahikardija označava ubrzan rad srca. To podrazumijeva povećanje broja otkucaja srca odnosno srčanu frekvenciju koja premašuje prirodne granice srca. Ta granica ovisi o životnoj dobi čovjeka. Srce zdrave, odrasle osobe u stanju mirovanja uobičajeno ima od 60 do 100 otkucaja u minuti, a kod sportaša čak i manje. Ako se taj broj poveća na više od 100 otkucaja, riječ je o tahikardiji. Treba imati na umu da svako povećanje broja otkucaja srca ne mora nužno ukazivati na tahikardiju. Recimo, kod djeteta srce znatno brže kuca nego kod odraslih, a broj otkucaja je isto tako povećan kod osoba sitnog rasta te kod žena. Također, tahikardija se najčešće javlja i kao reakcija organizma na određena stanja tijela kao što su stres, intenzivan fizički napor, iznenadni šok ili strah, povišena tjelesna temperatura slijedom bolesti ili treninga, anksioznost, anemija, pojačana aktivnost štitne žlijezde, a može doći i kao posljedica kozumiranja pretjeranih količina kofeina i teina ili pak neodgovarajućih lijekova. Ako je srce zdravo, tahikardija je većinom samo neugodna i prolazna pojava koja povremeno narušava kvalitetu života što je češći i bezopasniji slučaj kod mlađe populacije. No, ako je riječ o bolesnom srcu, tahikardija može ugroziti život bolesnika. Ubrzan rad srca tako izravno može biti povezan i sa stanjem srca te nagovijestiti slabost i virusne upale srca, akutno stanje smanjenog dotoka krvi u srce, suženje krvnih žila ili pritisak želuca na srce te infarkt miokarda. U tom slučaju tahikardije mogu biti i smrtonosne te se moraju tretirati uzimanjem lijekova ili čak operacijom srca.
Najčešći simptomi tahikardije
Kod tahikardije su mogući ovi simptomi, ali nije neobično ako oni izostanu. U velikom broju slučajeva, ona se otkrije tek na liječničkom pregledu:
- ubrzani otkucaji srca
- bol u grudima
- gušenje i nedostatak kisika
- brzo umaranje
- iznenadna slabost
- vrtoglavica ili nesvjestica
- pritisak u vratu i glavi
- kratak dah
- niski krvni pritisak
- lupanje srca – neugodan osjećaj nepravilnog kucanja srca
Kako dijagnosticirati tahikardiju?
Tahikardiju je najjednostavnije dijagnosticirati uz kliničku sliku i EKG, odnosno elektrokardiogram. To je test koji snima električnu aktivnost srca. Sa svakim srčanim otkucajem električni impuls dovodi do kontrakcije srčanog mišića i krv se šalje u ostale dijelove tijela. Standardni EKG zapis sastoji se od 12 različitih vektorskih zapisa, svaki odražava razliku električnih potencijala između pozitivne i negativne elektrode smještene na udovima i prsnom košu. Zapis se sastoji od različitih krivulja (p val, QRS kompleks, T val) koji svaki označavaju određen dio srčanog ciklusa.
Kako izgleda postupak snimanja EKG-a?
Bolesnik u kabini skida gornji dio odjeće tako da se oslobodi prsni koš. Potom legne na krevet na kojemu sestra stavlja elektrode (4 elektrode na udove - 2 na ruke i 2 na noge i 6 elektroda na gornji dio prsnog koša) i snima EKG zapis. Snima se i zapisuje na milimetarski papir. Pretraga je bezbolna i bezopasna.
Glavni nedostatak EKG-a je to što pokazuje srčani ritam u vrlo kratkom razdoblju, a srčane aritmije su u većini slučajeva povremene tijekom dana. Prilikom utvrđivanja dijagnoze, pacijente se najčešće podvrgava nošenju prenosivog elektrokardiografskog monitora (Holter monitor) kojeg pacijent nosi 24 ili 48 sati. Holter monitor pruža znatno više podataka o srčanom ritmu jer prati srčane otkucaje tijekom duljeg vremena pa je i šansa za “uloviti” nepravilnosti rada srca su već. Koristi se za otkrivanje i dijagnosticiranje intermitentnih aritmija, za praćenje odgovora na terapiju i titraciju antiaritmijske terapije.
Pogledajte ovdje koje sve preglede za nepravilan rad srca nudi klinika Magdalena.
