Radikalne mjere prevencije već su neko vrijeme glavno oružje u borbi protiv širenja koronavirusa, koji je sada već službeno zahvatio cijeli svijet.
U Hrvatskoj je nešto sporiji trend rasta oboljelih, no ipak značajan s obzirom na lakoću širenja virusa o kojem se još uvijek ne zna dovoljno te još uvijek nema lijeka za sprečavanje. Prema dosadašnjim analizama slučajeva, infekcija COVID-19 u oko 80% slučajeva uzrokuje blagu bolest (bez pneumonije ili s blagom upalom pluća) i većina oboljelih se oporavlja, 14% oboljelih ima težu bolest, a 6% ima teški oblik bolesti.
Velika većina najtežih oblika i smrti dogodila se među starijim osobama te bolesnicima s kroničnim bolestima, a toj skupini, između ostalih, pripadaju pacijenti s kardiovaskularnim bolestima te dijabetesom koji može uzrokovati povišeni tlak, krvožilne komplikacije, probleme s bubrezima... Također, osjetljiva skupina su i pacijenti koji su primili transplantaciju srca. Za njih je iznimno važna izolacija te izbjegavanje bilo kakvih okupljanja i socijalizacije.
S obzirom na to da se radi o novoj bolesti te da su dostupni podaci nepotpuni, još se ne može sa sigurnošću tvrditi koje skupine ljudi imaju teži ishod bolesti COVID-19.
Zaštitite sebe i druge od koronavirusa u nekoliko koraka
Prema službenim uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima trebaju se pridržavati istih općih mjera zaštite kao i opća populacija, uz napomenu da trebaju nastaviti koristiti svu do sada preporučenu terapiju prema savjetu liječnika. Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Ako sapun i voda nisu dostupni, možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta, stoga ih nemojte dirati neopranim rukama. Ne preporučuje se nositi kirurške maske za zaštitu jer se kirurške maske prvenstveno koriste za sprječavanje širenja infekcije s bolesnih ljudi na druge.
Držeći se nekoliko važnih općih mjera, možete zaštiti sebe i druge:
- redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola
- kada kašljete i kišete, prekrijte usta i nos papirnatom maramicom, a poslije ju odbacite u koš za otpad te operite ruke
- izbjegavajte bliski kontakt s osobama koje imaju simptome infekcije dišnih putova, odnosno koji imaju najmanje jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah
- prilikom svih vrsta susreta održavajte udaljenost od najmanje 1 metar, a po mogućnosti dva metra jer upravo držanje udaljenosti može usporiti transmisiju virusa.
Što srčani bolesnici trebaju znati o koronavirusu?
Zanima vas kako koronavirus može utjecati na vaše srce? Podliježete li većem riziku s obzirom na svoje zdravstveno stanje? Što možete učiniti po tom pitanju? Odgovore donosimo u nastavku.
S razvojem pandemije koronavirusa (COVID-19) u svijetu, znanstvenici su postepeno došli do novih saznanja o spomenutom virusu te kako on zapravo utječe na nas. Od gotovo samog početka kada nisu mogli predvidjeti posljednice i učinke, medicinski stručnjaci danas prepoznaju da su rizične skupine za koronavirus starije odrasle osobe i ljudi s postojećim medicinskim stanjima, što uključuje srčane bolesti. Budući da su u svijetu, ali i u Hrvatskoj, srčane bolesti jedan od najčešćih uzroka smrtnosti, aktualna pandemija koronavirusa postavlja neka važna pitanja upravo za tu skupinu bolesnika.
COVID-19 i njegov utjecaj na srce
Novi koronavirus uzrokuje respiratornu bolest, što znači da ona uglavnom pogađa pluća. Međutim, kada pluća ne rade punom snagom, srce mora pojačano raditi kako bi pumpalo krv bogatu kisikom po tijelu. Taj dodatan stres može biti opasan za srčane bolesnike.
COVID-19 predstavlja rizik za ljude čiji osnovni zdravstveni uvjeti uključuju:
- koronarnu bolest srca
- dijabetes
- visok krvni tlak
- prethodno proživljen moždani udar.
Ljudi u ovim skupinama imaju veću osjetljivost na virus COVID-19 pri čemu mogu razviti teže simptome. Starije odrasle osobe sa srčanim bolestima također mogu biti posebno ranjive.
„Ako imate bolest srca u bilo kojoj dobi, trebali biste biti svjesni mogućih rizika od COVID-19.“
Brojni svjetski znanstvenici i medicinski stručnjaci i dalje poručuju kako se o ovom specifičnom virusu još uvijek ne zna mnogo, ali da je svakako razumno pretpostaviti da su svi koji imaju srčane bolesti, uključujući mlađe pacijente, izloženi većem riziku zaraze s težim simptomima.
Prevencija koronavirusa za srčane bolesnike
«Za bolesnike u visoko rizičnim skupinama ne znači nužno da će se zaraziti virusom COVID-19, već u slučaju ako se razbole, vjerojatnost da razviju teže simptome i oblike infekcije je veća, a liječenje može biti duže i zahtjevnije. Bitno je slijediti upute Stožera i mjerodavnih zdravstvenih tijela te ostati kod kuće. U slučaju nužne socijalizacije svakako držati razmak», doc.dr.sc Krešimir Štambuk iz Klinike Magdalena naglašava što trebamo imati na umu kada govorimo o visokorizičnim skupinama.
Kao i obično, prevencija zaraze najbolji je lijek, a to znači slijediti ove upute:
- Perite ruke često sapunom i vodom, i to najmanje 20 sekundi.
- Izbjegavajte dodirivanje lica.
- Očistite i dezinficirajte površine koje dodirujete poput ključeva, svjetlosnih prekidača, telefona i tipkovnica (koje vrlo često koristimo).
- Ostanite kod kuće, a posebno ako pripadate rizičnoj skupini izbjegavajte sve vrste socijalnih kontakata, nema potrebe da se izlažete virusu.
- Prakticirajte socijalno distanciranje.
- Držite razmak od 2 metra između sebe i drugih ljudi ako već morate izaći iz kuće.
- Nabavite zalihe lijekova na recept.
Što učiniti ako mislite da imate koronavirus?
Ako razvijete moguće simptome COVID-19, poput kašlja i temperature, evo što biste trebali (i što ne biste trebali učiniti).
Učinite: Nazovite svog liječnika za savjet o idućim koracima. Vaš liječnik znat će trebate li se testirati i koji je postupak dalje te odakle krenuti.
Nemojte učiniti: Prestati uzimati lijekove na recept bez savjetovanja s liječnikom. Još uvijek nije točno utvrđeno kako lijekovi mogu utjecati na COVID-19. No, sigurno je da za bolesnike koji uzimaju lijekove za kontrolu krvnog tlaka, kolesterola, srčanih bolesti ili dijabetesa, može biti opasan prestanak uzimanja lijekova. Zato se preporučuje uzimati propisane terapije.
Kako zaštititi srce tijekom pandemije?
Jedan od najvećih rizika za srčane bolesnike u vrijeme pandemije neće imati veze sa samom infekcijom koronavirusom. Radi se o potencijalnim situacijama kada pacijenti unatoč potrebi neće potražiti hitnu pomoć.
U slučaju bilo kojeg od idućih simptoma srca svakako potražite pomoć:
- bol u prsima ili nelagoda
- otežano disanje
- slabost u tijelu.
Neki će ljudi osjetiti simptome bolesti srca no zbog rizika pandemije neće otići u kliniku ili na hitnu. No, uvijek treba imati na umu kako rano liječenje srčanih simptoma spašava život.
