Burnout sindrom predstavlja stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovano dugotrajnim stresom na radnom mjestu. U početku se manifestira entuzijazmom prema poslu, no s vremenom dolazi do osjećaja nezadovoljstva, umora i pada radnog morala. Burnout ne utječe samo na psihičko zdravlje već i na tjelesno, uzrokujući simptome poput glavobolja, bolova u mišićima, problema sa spavanjem i oslabljenog imuniteta.
Zdravstveni djelatnici, zbog prirode posla koji uključuje brigu o drugima, posebno su podložni sindromu sagorijevanja. Neprestani pritisak i odgovornost mogu dovesti do osjećaja gubitka vlastite vrijednosti i negativnog stava prema poslu. Simptomi uključuju izolaciju od kolega, kašnjenje na posao, bijes i povlačenje od odgovornosti.
Faktori koji povećavaju rizik od burnouta su radna mjesta s visokom razinom odgovornosti i dužim radnim vremenom, te gospodarska kriza i pandemija COVID-19, koje su dodatno otežale radne uvjete. Profesije koje rade s ljudima, poput zdravstvenih djelatnika, učitelja i policajaca, posebno su ranjive.
Prevencija burnouta uključuje uvođenje rutine opuštanja, uravnotežene prehrane, redovite tjelovježbe i društvenih aktivnosti. Važno je postavljati jasne granice, odvojiti vrijeme za odmor i izbjegavati stresne okoline. Humor, druženje s obitelji i prijateljima te dovoljno sna ključni su za održavanje mentalnog i tjelesnog zdravlja.
Burnout je ozbiljan problem, ali se može prevenirati i liječiti strategijama samopomoći, što pomaže očuvati zdravlje i poboljšati kvalitetu života.
